BAN U POVIJESTI

 Ban Josip Jelačić

Ban Josip Jelačić (naslikao Ivan Zasche 1826-1863)

Grof Josip Jelačić (1801. – 1859.) bio je hrvatski ban, carski tajni savjetnik, general, pjesnik. Najslavniji izdanak stare hrvatske plemenitaške obitelji Jelačić od Bužima Josip, rodio se 16. listopada 1801. u Petrovaradinu, gdje je i kršten u samostanskoj crkve sv. JurjA. Njegov otac Franjo, general major Austrijske carske vojske, zapovjednik je Petrovaradinske tvrđave u to vrijeme. Josip Jelačić je 8. travnja 1848. u Beču položio bansku prisegu te je imenovan feldmaršal lajtnantom i vojničkim zapovjednikom u Banskoj i Krajiškoj Hrvatskoj. Na Trgu sv. Katarine u Zagrebu, 4. Lipnja iste godine, Josip Jelačić je ustoličen za bana, a istoga je dana bilo svečano otvorenje prvoga hrvatskog građanskog Sabora na temelju izbornoga reda utemeljenog po načelima građanskog liberalizma. Ban je posebnim proglasom od 25. travnja 1848. ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj i Slavoniji, proglasio hrvatski jezik službenim i u svibnju iste godine osnovao Bansko vijeće kao svojevrsnu vladu Trojedne Kraljevine. U burnim vremenima revolucije 1848. – 1849., Jelačić je bio jedan od najistaknutijih vojskovođa. Iako razočaran novim ustavom Habsburške Monarhije, kojim je mladi car Franjo Josip uveo apsolutizam, centralizam i germanizaciju, ban Jelačić je vrijednim društvenim i kulturnim djelovanjem pridonio emancipaciji ideja Hrvatskog preporoda, promicanju uporabe hrvatskog jezika i jačanju gospodarstva u Hrvatskoj. Njegovim zalaganjem Zagrebačka biskupija je uzdignuta na rang nadbiskupije, čime je praktično Crkva u Hrvata postala neovisna od Ugarskog episkopata. Još za života Jelačić je doživio brojne počasti – narod je o njemu pjevao, a pjesnici su u njegovu čast stvarali stihove. Posljednje godine života, kada je obolio, provodi u Novim dvorima nedaleko od Zagreba, gdje i umire 19./20. svibnja 1859. godine.

BANOVA MJESTA

Rodna kuča Bana Jelačića u Petrovaradinu

Rodna kuća

Rodna kuća bana Jelačića nalazi se u Petrovaradinu, u Ulici Vladimira Nazora 3. To je jednokatni objekt s visokim potkrovljem. Nalazi se na uglu Nazorove i Beogradske (nekada Jelačićeve) ulice u Petrovaradinu, u Podgrađu tvrđave. U tjemenom kamenu ulaznog portala iz Nazorove urezana je godina gradnje „1745“. Iznad balkona u Beogradskoj ulici nalazi se spomen-ploča sa zapisom: „U ovom domu rodio se 16. listopada 1801. slavni hrvatski ban grof Josip Jelačić“. Unatoč prepravkama, kuća je i danas jedinstven primjer arhitekture baroka na širem prostoru Vojvodine.

Ban Josip Jelačić i njegovi vojnici pre bitke

Mjesta vojničke službe

Iako je početak vojne službe Josipa Jelačića vezao za Galiciju, napredak u službi vezan je za domovinu, Ogulin (gdje je postao zapovjednikom u rujnu 1830.), Glinu (gdje je postao potpukovnikom u svibnju 1841. a već njezin pukovnik i zapovjednik u listopadu 1842.). Zbog velikih ratnih zasluga, Jelačić je za samo godinu dana bio promaknut čak tri puta: od pukovnika u general-bojnika, zatim u podmaršala te na kraju u generala topništva.

Trg Josipa Bana Jelačića u Zagrebu

Spomenik banu Jelačiću u Zagrebu

Zagrebački gradonačelnik Janko Kamauf je predložio još 1854. da se Jelačiću podigne spomenik u centru grada. Gradsko vijeće je to odobrilo te se u veljači 1855. počelo s prikupljanjem dobrovoljnih priloga. Spomenik banu je podignut na glavnome zagrebačkome trgu, a otkriven je 16. prosinca 1866. godine. Konjanički kip je stajao tako da je ban držao mač uperen prema sjeveru, prema Madžarskoj. Nakon više od 80 godina, u noći 25./26. srpnja 1947., spomenik je odlukom komunističkih vlasti, na vandalski način, uklonjen. Od propasti ga je spasio dr. Antun Bauer koji je njegove dijelove spremio u podrum muzejske ustanove. Spomenik je restauriran i vraćen na staro mjesto 16. listopada 1991., ali iz estetskih razloga okrenut na jug. Trgu je vraćeno staro ime Trg bana Josipa Jelačića.

Porodična grobnica u Zaprešiču

Zaprešić

Jelačićevi Novi dvori su jedinstvena zaštićena kulturno-povijesna spomenička baština. Udaljeni su od središta Zaprešića 1,5 km. Na površini od 20,5 ha smješteni su dvorac, kapelica sv. Josipa, grobnica obitelji Jelačić, stambene i gospodarske zgrade, perivoj, voćnjak, povrtnjak, obradivo zemljište i park-šuma. Novi dvori su ostali u vlasništvu obitelji Jelačić do 1934. kada su oporukom ostavljeni hrvatskom narodu. Od tada se sve manje brinulo o dvorcu, sve do 1991. kada je započela obnova kapelice.

Izvor: http://www.zkvh.org.rs