Zaklada „Spomen-dom bana Josipa Jelačića“ u suradnji sa Hrvatskim kulturnim centrom iz Novog Sada, objavila je svoje 5. izdanje: Djela velikana hrvatske umjetnosti 20. stoljeća u Novom Sadu:
Ivan Meštrović / Ivan Vitić / Josip Seissel, čiji je autor Vladimir Nikolić, povjesničar umjetnosti iz Petrovaradina.

U predgovoru knjige, dr.sc. Darko Polić, upravitelj Zaklade kaže:

“Za hrvatsku zajednicu u gradu Novom Sadu oduvijek je bila posebno važna tradicija dijela grada sa srijemske strane, prije svega Petrovaradina, zatim Srijemske Kamenice. No, nedovoljno je poznato da je na novosadskoj obali, na mjestu današnjeg zavoja koji spaja Sunčani kej s Bulevarom cara Lazara, postojalo hrvatsko selo (na kartama označeno imenom Croaten Dorff). Nakon nekoliko poplava u posljednjim desetljećima 18. stoljeća, ovo naselje s dvadesetak obitelji Hrvata preseljeno je na „suhu gredu“, na mjestu današnje Železničke ulice. Ovaj dio grada, Novosađani su zvali Prnjavor ili Šokačko selo, a postojalo je sve do 20. stoljeća. Značajniji doprinos Hrvata razvoju grada počinje krajem 19. stoljeća djelovanjem gradonačelnika Feliksa Parčetića, čija je elegantna kuća s plemićkim grbom, danas poznata kao Matičarsko zdanje, vrijedna i zaštićeno je kulturno dobro. Uključivanje Hrvata u umjetnički i javni život grada bilo je zapaženije nakon osnutka Jugoslavije, prve i druge. Značajan doprinos umjetničkome i kulturnome životu grada ostavili su brojni stvaratelji hrvatskog podrijetla, među kojima su u javnom prostoru najistaknutija djela umjetničkih velikana poput Ivana Meštrovića, Ivana Vitića i Josipa Seissela. Hrvatski kulturni centar – Novi Sad i Zaklada „Spomen-dom bana Josipa Jelačića“ iz Petrovaradina željeli su istaknuti njihov doprinos, do sada nedovoljno vidljiv u javnosti. Zahvaljujemo se povjesničaru umjetnosti Vladimiru Mitroviću (1964), autoru knjige i kroničaru vojvođanske likovne i arhitektonske scene, na angažmanu i temeljitom istraživanju građe te na pažnji koju ovim stvarateljima posvećujemo da ne budu zaboravljeni. Neka svjedočanstva, napose ona iz rada Vitića i Seissela, prvi put su objavljena u ovoj publikaciji, na čemu mu posebno zahvaljujemo.”

Dr.sc. Darko Polić, dipl.inž.arh.,
Upravitelj zaklade.